Ovogodišnji dobitnik Gramate Pesničke republike, koju Banatski kulturni centar dodeljuje na
osnovu konkursa Propuštena prilika,
je Vladan Radovanović za knjigu Vokovizuel
(Nolit, Beograd, 1987).
Vladan Radovanović
Gramata se prema
propozicijama konkursa Propuštena prilika
dodeljuje za knjigu koja nije bila nagrađivana, a objavljena je u poslednjih
pola veka, čime organizator želi da istakne vredna a nedovoljno zapažena ili
nepravedno zanemarena dela.
Radovanovićevu knjigu Vokovizuel su za Gramatu predložili: ma
Miloš Jocić, dr Sava Damjanov i dr Gojko Tešić. Odluku je doneo žiri u sastavu:
osnivač Pesničke republike Radovan
Vlahović, predsednik Pesničke republike
Simon Grabovac i vlada Pesničke republike
koju čine dr Zoran Đerić, Franja Petrinović, Jovan Gvero, Goran Ibrajter i
Senka Vlahović.
Povodom odluke žirija laureat
je izjavio: „Na prvom mestu, ispunila me je zadovoljstvom izvanredna ideja da
se zasnuje jedna ustanova kulture, koja neće funkcionisati pretežno na osnovu političkih
kriterija, prioriteta moći i stranačke koristi, nego isključivo na osnovu
prisustva umetničkih i misaonih vrednosti. I još je značajno to što fokus
sagledavanja vrednosti i brige za isticanje onoga što je zanemareno nije samo
tekuća godina, nego je obuhvaćeno sve što se manifestovalo tokom proteklih
pedeset godina. Time je otvorena izuzetna prilika za ponovno vrednovanje svega
onoga u čemu je ređe carovao kriterij vrednosti. Naravno, izuzetno sam se
obradovao i saznavši da će Gramatu Pesnička
republika ove godine poneti moja teorijska knjiga Vokovizuel, koju je 1987. godine objavio Nolit. Pošto knjiga
pripada oblasti kojom se bavi veoma mali broj teoretičara a jedva da iko zalazi
u njene dubine, ne bih očekivao da je se iko i seti. Međutim, desilo se da
knjiga nije promakla vrsnim teoretičarima avangarde i neoavangarde, mr Milošu
Jociću, dr Savi Damjanovu i dr Gojku Tešiću, koji su knjigu predložili za
Gramatu, a taj predlog su usvojili osnivač Radovan Vlahović, predsednik Simon
Grabovac i vlada Pesničke republike –
na čemu sam svima zahvalan.”
Gramata će Vladanu
Radovanoviću biti uručena u subotu 1. decembra u 12 časova u Banatskom kulturm
centru u Novom Miloševu u okviru manifestacije Pesnička republika.
IZVOD IZ PREDLOGA ZA GRAMATU
„Vladan Radovanović, rođen
1932. u Beogradu, jedan je od najvažnijih i najpreviđenijih srpskih autora
druge polovine XX veka; ujedno, Radovanović predstavlja ključnu figuru srpske
neoavangardne književnosti i umetnosti. Radovanovićev opus, odnosno njegov
značaj za našu savremenu umetnost, raznorodan je. Delima poput grafičke poeme PUSTOLINA ili višemedijske antologije
snova NOĆNIK, Radovanović je jedan od
začetnika savremene srpske eksperimentalne umetnosti, odnosno autor koji bio
jedan od najzaslužnijih za revitalizaciju avangardističke stvaralačke poetike u
drugoj polovini prošlog veka, bivajući tako prethodnikom srpske neoavangardne,
odnosno postmoderne književnosti. Značaj Vladana Radovanovića ne ogleda se samo
u njegovoj umetnosti, nego i naučnom radu.
Njegova studija VOKOVIZUEL, manifest tzv. vokovizuela, Radovanovićeve specifične
stvaralačke poetike koja je objedinjavala medijume teksta i slike, istovremeno
je i najsveobuhvatnija naša teorijsko-istorijska studija o svetskoj, evropskoj,
srpskoj i južnoslovenskim neoavangardnim književnostima. (...) U ovoj knjizi,
Radovanović je pružio pregled istorije vizuelnih postupaka u književnosti, od
antičkih pesma u obliku jajeta i sekire pesnika Simije, preko srednjovekovnih
rukopisnih imažerija i baroknih manirizama, pa sve do moderne poezije:
kaligrama, konstruktivizma, konkretističke i vizuelne poezije. Kao mešavina
autopoetike, manifesta i teorijske knjige, VOKOVIZUEL
je važan kao svedočanstvo o jednom stvaralaštvu i o jednoj stilskoj formaciji,
ali i kao inovativna knjiga književne teorije – u VOKOVIZUELU se nalazi i jedno od prvih tumačenja prirode otvorenog dela, odnosno ergodičke
književnosti u našoj umetnosti uopšte.
(...) Nakon njegovog
višemedijskog delovanja na ponovnom oživljavanju avangardističkih poetika, u
Srbiji je stasala čitava generacija postmodernih autora (Vojislav Despotov,
Vujica Rešin Tucić, Sava Damjanov, Đorđe Pisarev...) čije je prozno i pesničko
stvaralaštvo bilo obeleženo upravo radikalnim, avangardističkim vizuelnim
eksperimentima. Na drugoj strani, Radovanovićeva bavljenja hipertekstom, kako
umetnička tako i teorijska, vrhunac su dostigla u svetskim bestselerima
Milorada Pavića. (...)”
ma Miloš Jocić, u ime predlagača
BIOGRAFIJA LAUREATA
Vladan Radovanović, Beograd,
1932. Kompoziciju diplomirao u klasi prof. Milenka Živkovića. Stvara u više
oblasti: slikarstvo i kompjuterska grafika, vokalnoinstrumentalna i
elektroakustička muzika, književnost, taktilizam, zapisi snova, projektizam,
vokovizuel, ideogrami, rad s telom, sintezijska umetnost. Napisao je preko 250
teorijskih tekstova o novim tendencijama u umetnosti. Objavio je 11 knjiga, 2
mape, 6 partitura, 3 autorske ploče, 2 kasete i 5 autorskih kompakt diskova.
Radio je u studijima u Varšavi, Parizu, Utrehtu i Budimpešti. Održao je 27 samostalnih
izložbi u zemlji i inostranstvu. Kompozicije su mu triput predstavljale
Jugoslaviju na festivalima Međunarodnog društva za savremenu muziku (SIMC).
Dobio je 11 nagrada za muziku, 3 za literaturu i 8 za vizuelne umetnosti. Član
je Udruženja kompozitora Srbije i Udruženja likovnih umetnika Srbije. Od 2001.
do 1012. predavao je kao profesor na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, Grupa
za višemedijsku umetnost. Godine 2005. postao je počasni doktor muzike
Univerziteta u Kolumbusu, Ohajo, a 2007 – počasni doktor višemedijske umetnosti
Univerziteta umetnosti u Beogradu.
