Vlahović (p, m), stara hercegovačka porodica iz koje se razvilo "jako vlaško bratstvo" Vlahovići u istoimenom selu kod Ljubinja.
Živjeli su i u Poplatu kod Stoca, a spominju se i u nekim drugim mjestima. Matica im je bila Vlahovići, a selo je po njima dobilo nadgrobnik Radoslava Vlahovića, a u Radmilovića Dubravi kod Bileće sahranjeni su Crijep i Raško Vlahović. U XIV vijeku spominje se knez Ivan Vlahović iz Vlahovića kao "diplomata hercega Stjepana".
Njegova dva sina, rođena u Vlahovićima, otišla su u Carigrad sa sinom hercega Stjepana, Stjepanom, koji je, po izlasku na islam, dobio ime Ahmet i postao paša.
Braća Vlahovići, Ivanovi sinovi, tamo su prešli na islam i dobili nova imena: Ali - beg i Smajil - beg Vlahović. Oni su vršili razne odgovorne dužnosti na dvoru hercegovog sina Ahmet - paše Hercegovića i bili njegovi emisari u vezi sa nasljedstvom.
Ali - beg je 1476. dolazio u Dubrovnik na raspravu u vezi sa ostavštinom hercega Stjepana. Na raspravi je govorio"srpskohrvatskim jezikom i potpisivao se latinicom i ćirilicom: Ali - beg Vlahović sin kneza Ivana iz Vlahovića." Prilikom službenih dolazaka u Dubrovnik, braća Vlahovići bi posjećivali rodno mjesto Vlahoviće (155:574-576).
